MEĐIMURSKO ZAGORSKA KUHINJA

VINA
Vina su specifičnog i prepoznatljivog bukea, profinjene arome, ugodne i osvježavajuće kiseline i umjerene jakosti. U podrumskoj arhivi već petnaestak godina dozrijevaju i arhivska vina.

Međimursko vinogorje danas se, odabirom plemenitih sorta vinove loze, ističe kao najkultiviraniji dio naše države. Uzgoj vinove loze, proizvodnja i njegovanje vina na ovim prostorima poznati su već u antici. Već se rimski putopisac Plinije divio vinima međimursko zagorske županije

SAUVIGNON
Kao suho ili polusuho bijelo vino, odlikuje se specifičnim izraženim mirisom u kojem je sortna aroma vrlo prepoznatljiva. Okus koji ostaje u ustima pun je i tipičan za sauvignon Međimurskog vinogorja. Idealna je gastronomska kombinacija s predjelima i ostalim laganim aromatičnim jelima.

RIZLING RAJNSKI
Čisti vinski miris prati izvanredno nježna, ponekad i naglašenija aroma sorte. Međusobno usklađeni sastojci, kao u malo kojem drugom vinu, uz nešto naglašenije kiseline čine ovo vino najelegantnijim od svih vina. Servira se ohlađen na 10 – 12° C uz najfinija jela od ribe, školjkaše i žablje specijalitete.

MOSLAVAC (ŠIPON)
Kvalitetno, najčešće suho vino, koje osvaja nešto povišenom količinom kiselina, što ga čini najomiljenijim vinom sjeverozapadne Hrvatske.

GRAŠEVINA
Srednje jako vino punog zaobljenog okusa, lagane, ne previše istaknute arome. Slaže se s čitavim nizom jela iz naših krajeva.

PINOT BIJELI
Među ljubiteljima vina otprije poznat kao bijeli burgundac. Elegantno lagano vino, koje u ustima razvija suh, zaobljen i pun okus, s jedva primjetljivom lagano gorkastom notom.
ISTRANSKA I DALMATINSKA KUHINJA

ISTARSKO VINO

Kažu da su još Feničani i Grci donijeli vinovu lozu u Istru. Ondašnji starosjedioci, Histri, uspješno su ovladali vještinom uzgoja te plemenite biljke kao i proizvodnjom vina. Od mnogobrojnih sorti što ih nalazimo na ovom području najvažnija je malvazija istarska bijela, kao i tipični istarski teran. Slijede ih borgonja crna, hrvatica crna, ali i brojne visokokvalitetne sorte poznate u svijetu, poput bijelog pinota chardonnaya, sivog pinota, te crnih merlota, refoška, cabernet sauvignona. Grijeh bi bio zaboraviti dvije muškatne sorte: muškat momjanski i muškat porečki.
Stoga ne čudi da Bujština, područje u Istri između dvije rijeke, Dragonje i Mirne, ima jednu od

VINA
Pored ulja na sunčanim brezuljcima i otocima širom Dalmacije rastu razlicite sorte vinovih loza od kojih se proizvode poznata bijela i crna vina (dalmatinski prošek, postup, pošip, kao i niz drugih dobrih vina *) i ostala pića kao što su loza i dalmatinska travarica.

• Vina: crna - Dingać, Postup, Faros, Babić, Plavac Mali
            bijela - Pošip, Maraština, Grk, Bogdanuša,
            desertno vino - prošek.

najčuvenijih vinskih cesta u Hrvatskoj, s čak 22 poznata proizvođača istarskih vina.

SLAVONSKA KUHINJA

Kutjevačko vinogorje, najstarije u Hrvatskoj, spominje se već u 13. stoljeću, a kvalitetna kutjevačka vina i danas se čuvaju u starim, dobro očuvanim podrumima Kutjeva gdje je još u uporabi i najveća drvena bačva na svijetu koja zaprima 56000 l vina.

ZAGREBAČKA KUHINJA

VINA
Na području Zagrebačke županije najzastupljenija su mlada bijela vina. Još uvijek je vrlo mala zastupljenost vina starijih godišta, no pojedine obiteljske vinarije za sve zahtjevnije i kultiviranije potrošače njeguju i dozrela bijela vina koja optimum kakvoće dosegnu nakon određenog odležavanja u boci.
Općenito uzevši bijela vina ovog podneblja, ovisno o sorti, odlikuju se cijenjenom svjetlije zelenkastožutom do svjetlije žutom bojom.

U odnosu na vina ostalih istočnijih vinorodnih područja Hrvatske, to su laganija do umjereno ekstraktna vina, srednje do umjereno alkoholna, pretežito sadrže između 10 i 12.5 vol.% alkohola. Ugodne su do naglašenije kiselosti, kojoj zahvaljuju privlačnu svježinu i pitkost. Najčešće su suha okusa, rjeđe sadrže ostatak neprovrela sladora. U mladim vinima aroma karakteristična za sortu može biti fino naznačena do vrlo lijepo izražena. Aroma sorte u mnogih se vina isprepliće s vrlo finim, nježnim i cijenjenim voćnim mirisima, koji se razvijaju tijekom hlađene fermentacije. U dozrelih bijelih vina dolazi do gubitka tipičnog sortnog bukea. Vino dobiva neusporedivi, suptilni buket i okus starenja.

Iako zastupljena u manjem broju, crna vina na tržište dolaze mlada, svježa, pitka, finih voćnih mirisa. Posebice treba izdvojiti vino portugizac koji sve više postaje omiljeno i prepoznatljivo mlado vino Zagrebačke županije, iako su za sada samo tri vina ove sorte zaštićena kao kvalitetna.

O tome svjedoči i činjenica da je u Zagrebačkoj županiji 14 vina ove sorte koja nose oznaku kvalitetnih vina.

Na poznatim svjetskim izložbama i ocjenjivanju vina, vina iz Zagrebačke županije su osvojila najviša odličja (Francuska, Belgija, Slovenija), a na najvećoj i tradicionalnoj hrvatskoj izložbi vina "Vinovita" vina Zagrebačke županije dobivaju najveći broj nagrada.